– 14. decembar 2021. godine – Podgorica,Akcija za ljudska prava (HRA) u saradnji sa Centrom za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu Crne Gore i nevladinom organizacijom TRIAL International, koja već duži niz godina djeluje u Bosni i Hercegovini (BiH) organizovali seminar za sudije i državne tužioce na temu: “Unapređenje prakse ostvarivanja imovinskopravnih zahtjeva oštećenih u predmetima ratnih zločina”. Seminar je organizovan u okviru projekta Akcije za ljudska prava “Unapređenje tranzicione pravde u Crnoj Gori – 30 godina posle rata 90-ih” uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED) i Ministarstva vanjskih poslova Finske. Cilj seminara je bio razmjena iskustava i unapređenje prakse o primjeni prava na obeštećenje žrtava ratnih zločina u krivičnim postupcima, tj. o odlučivanju o imovinskopravnom zahtjevu u krivičnom postupku u slučaju kada su oštećeni žrtve ratnih zločina. Učesnici seminara su imali priliku upoznati se sa dosadašnjim postignućima u vezi rješavanja imovinskopravnih zahtjeva u okviru krivičnih postupaka i značaju preduzimanja radnji prikupljanja dokaza potrebnih za utvrđivanje visine imovinskopravnih zahtjeva, istraživanja imovine osumnjičenih u fazi istrage za obezbjeđenje i kasniju realizaciju dosuđenog imovinskopravnog zahtjeva, kao i sa potrebom obavještavanja oštećenog lica o njegovim pravima i komunikacije sa zastupnikom oštećenog.
U Švedskoj se imovinskopravni zahtjev dosuđuje u čak 84% krivičnih predmeta, i ta praksa je posljednjih godina zaživjela i u BiH posebno u slučajevima ratnih zločina u kojima su oštećeni žrtve seksualnog nasilja. Prema podacima TRIAL International-a, u BiH je do sada u 16 predmeta dosuđen imovinskopravni zahtjev preživjelima, gdje je iznos isplaćen ili se trenutno isplaćuje za pet žrtva. Iako su u predmetima ratnih zločina u Crnoj Gori oštećeni najčešće birali da naknadu štete ostvaruju tužeći državu u parničnom postupku, ostvarivanje imovinskopravnih zahtjeva u krivičnom postupku žrtava i „mirnodopskih” krivičnih djela silovanja, trgovine ljudima, saobraćajnih nezgoda neopravdano je zapostavljeno u Crnoj Gori, za razliku od BiH. Prednost dosuđivanja imovinskopravnih zahtjeva u krivičnom postupku je značajna za oštećene, kada je počinilac solventan, jer se sprječava retraumatizacija u parničnom postupku, kao i otkrivanje identiteta žrtve u parnici, što je posebno značajno za žrtve seksualnog nasilja. Izbjegavaju se i dodatni troškovi postupka. U uvodnom obraćanju učesnicima su se, ispred organizatora, obratile gđa Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava, gđa Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica TRIAL International-a iz Sarajeva i gđa Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštu. Predavači na seminaru su bili relevantni praktičari iz Bosne i Hercegovine koji su učesnicima prenijeli svoja iskustva i pozitivnu praksu državnih tužilaca iz BiH i šire u pogledu odlučivanja o imovinskopravnom zahtjevu žrtava ratnih zločina u krivičnom postupku, a to su: g. Milanko Kajganić, nedavno imenovani v.d. glavnog tužioca Tužilaštva BiH, nekadašnji šef Odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH, g. Ahmed Mešić, tužilac Tužilaštva BiH i gđa Mira Smajlović, sutkinja Suda Bosne i Hercegovine, kao i domaći praktičari: gđa Lidija Vukčević, državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore i gđa Milenka Seka Žižić, sutkinja Apelacionog suda CG. Konkretnije teme seminara su bile: Iskustvo državnog tužilaštva Crne Gore u vezi sa imovinskopravnim zahtjevima u krivičnom postupku; Imovinskopravni zahtjevi u krivičnom postupku – uloga tužitelja (iskustva BiH); Iskustvo sudova Crne Gore sa imovinskopravnim zahtjevima u krivičnom postupku; Imovinskopravni zahtjevi u krivičnom postupku – uloga i perspektiva sudije (iskustva BiH). Seminaru je prisustvovalo 12 učesnika (1 sudija, 5 državnih tužilaca, 5 sudijskih savjetnika i 1 savjetnik iz Specijalnog državnog tužilaštva).
